Validacija skale stavova prema kolektivno motiviranom nasilju - preliminarna studija. (Bosnian)
In: Proceedings of Psychology days in Sarajevo; 2023, Issue 7, p65-93, 29p
Konferenz
Zugriff:
Although a subject of numerous contemporary psychological studies, measurement of radicalization into violence still remains problematic and debated, as a consequence of unclear conceptualization of the concept itself, as well as its overlap with other constructs. Most interdisciplinary conceptualizations differentiate between two not necessarily associated aspects of it, which are acceptance of an ideological frame that justifies violence, and the intention of violent action. Considering the importance of knowledge application in this field, it is especially important to develop empirically validated instruments of radicalization into violence, that would manage to capture the versatility of this phenomenon considering its variations depending on ideological, political, and societal context. Current operationalizations mostly refer to a specific context, a group, and a clearly defined ideology, while rarely acknowledging the general approval of violent action stemming from attachment to a specific collectivity. This article suggests a theoretical and conceptual step toward a more general approach to radicalization into violence, based on theoretical underpinnings regarding collective identity and individual readiness for violent action, which surpasses the aforementioned dilemmas. Additionally, as a consequence of theoretical unequivocalities, there is a lack of validated measurements adapted for the Bosnian language area. Therefore, this study presents a newly created instrument, Collectively Motivated Violence Attitudes Scale, and its preliminary empirical validation on a sample of 735 participants from Bosnia and Herzegovina, aged 16-21 (M=18.72, SD=1.54). The instrument is constituted of eight questions on a 7-point Likert scale. Psychometrical parameters indicate good internal consistency (Cronbach Alpha .88), satisfying discriminative validity with a full range of responses, and adequate item-total correlations. EFA shows two distinct dimensions interpreted as: justification of collectively motivated violence and individual readiness for collectively motivated violence. These two factors explain 68.21% variance in responses. [ABSTRACT FROM AUTHOR]
Iako je radikalizacija u nasilju u fokusu mnogih psihologijskih istraživanja danas, mjerenje ove varijable i dalje je problematično i puno otvorenih pitanja, što je rezultat nejasne konceptualizacije i teorijskog preklapanja s drugim konstruktima. Većina interdisciplinarnih konceptualizacija razlikuje dva aspekta koji nisu nužno i povezani, a to su prihvatanje ideološkog okvira opravdavanja nasilja, te spremnost na nasilnu akciju. S obzirom na veliki značaj praktične primjene znanja u ovoj oblasti, posebnu važnost ima razvijanje empirijski validiranih instrumenata koji bi adekvatno mjerili radikaliziranost u nasilje, te koji bi uspjeli zahvatiti raznovrsnost ovog fenomena s obzirom da on potencijalno varira zavisno od ideološkog, političkog ili društvenog konteksta. Postojeće operacionalizacije se uglavnom odnose na specifični kontekst ili grupu, ili se pak fokusiraju na jasno definiranu ideologiju, a rjeđe na generalno odobravanje nasilne akcije proisteklo iz vezanosti za određeni kolektivitet. U ovom članku predlažemo teorijsko-konceptualni pomak ka generalnijem poimanju radikalizacije u nasilje, baziranom na teorijskim postavkama o kolektivnom identitetu i spremnosti na nasilnu akciju, koji nadilazi navedene dileme. Kao posljedica teorijskih nedorečenosti, evidentno je da postoji i nedostatak validiranih mjernih instrumenata adaptiranih na bosanskom govornom području. Stoga, ovaj rad prezentira novokreiranu Skalu stavova prema kolektivno motiviranom nasilju, te proces preliminarne empirijske validacije iste na uzorku od 735 ispitanika iz Bosne i Hercegovine, starosti od 16 do 21 godine (M= 18.72, SD=1.54). Skalu sačinjava osam tvrdnji na koje se reaguje na 7-stepenoj skali Likertovog tipa. Psihometrijski parametri ukazuju na dobru internu konzistentnost sa Cronbach alfom od .88, zadovoljavajuću diskriminativnost sa punim rangom odgovora, te adekvatne item-total korelacije. EFA ukazuje na dvije dimenzije skale koje su interpretirane kao: opravdavanje kolektivno motiviranog nasilja i vlastita spremnost na kolektivno motivirano nasilje. Navedeni faktori objašnjavaju 68.21% varijance u odgovorima. [ABSTRACT FROM AUTHOR]
Copyright of Proceedings of Psychology days in Sarajevo is the property of University of Sarajevo and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)
Titel: |
Validacija skale stavova prema kolektivno motiviranom nasilju - preliminarna studija. (Bosnian)
|
---|---|
Autor/in / Beteiligte Person: | Jusić, Mersiha |
Quelle: | Proceedings of Psychology days in Sarajevo; 2023, Issue 7, p65-93, 29p |
Veröffentlichung: | 2023 |
Medientyp: | Konferenz |
ISSN: | 2490-2306 (print) |
Sonstiges: |
|